Provincije Irana

Provincije Irana

Iran je podijeljen na trideset i jednu provinciju na čijem čelu se nalazi guverner. Svakom upravlja iz najvećeg lokalnog grada, koji je ujedno i glavni grad te provincije. 

 

Provincija Alborz (Ostān-e Alborz)

Sjedište Albroz provincije je u Karadžu (Karağ). Nastala je podjelom Teheran (Tehrān) provincije u dvije i na taj način postala trideset i prva provincija Irana. Okružuju je iranske provincije Mazandaran (Māzandarān), Teheran, Markazi (Markazī) i Kazvin (Qazwīn). Alborz provincija je najmanja provincija u Iranu. Njeni značajni gradovi su: Karadž (Karağ), Nazarabad (Nazarābād), Savodžbolag (Sāwoğbolāġ) i Talegan (Tāleġān).

 

Provincija Ardabil (Ostān-e Ardabīl)

Iran ima četiri azerbejdžanske provincije: Zapadni i Istočni Azerbejdžan (Āzarbāyğān-e ġarbī i Āzarbāyğān-e šarqī), Zandžan (Zanğān) i Ardabil (Ardabīl).

Ardabil se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Irana, na granici Republike Azerbejdžan i provincija Istočni Azerbejdžan, Zandžan i Gilan (Gīlān). Središte ove provincije je grad Ardabil. Provincija je osnovana 1993. iz istočnog dijela Azerbejdžana i sjevernog dijela Gilana.

Ukoliko budete imali priliku posjetiti ovu provinciju preporučujemo vam ove gradove: Ardabil, Bile Savar (Bīle Sawār), Kalkal (Kalkāl), Mešgin Šahr (Mešgīn šahr), Parsabad (Pārsābād), Garmi (Garmī). Glavni grad provincije je Ardabil.

 

Provincija Istočni Azerbejdžan (Ostān-e Āzarbāyğān-e šarqī)

Nalazi se na sjeverozapadu Irana, na granici Armenije i Republike Azerbejdžan i provincija Ardabil, Zapadni Azerbejdžan i Zandžan. Glavni grad je Tabriz (Tabrīz).

Najbolje vrijeme za posjetiti ovu provinciju je u proljetnim i ljetnim mjesecima.

 

Provincija Zapadni Azerbejdžan (Ostān-e Āzarbāyğān-e ġarbī)

Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu zemlje, na granici sa Turskom, Irakom i Nahčivanom (Naxċīwān), te pokrajina ma Istočni Azerbejdžan, Zandžan i Kurdistan (Kordestān). Glavni grad provincije je Urmije (Ūrmīye).

Značajni gradovi provincije su: Bukan (Būkān), Čajpare (Ċāypāre), Čaldoran (Ċāldorān), Hojj (Xoyy), Mahabad (Mahābād), Maku (Mākū), Mijandoab (Mīyāndoʼāb), Nakade (Naqade), Ošnavije (Ošnawīye), Piranšar (Pīrānšār), Poldašt (Poldašt), Salmas (Salmās), Sardašt (Sardašt), Šahindež (Šāhīndž), Šaft (Šaft), Takab (Takāb) i Urmije.

 

Provincija Bušehr (Ostān-e Būšahr)  

Provincija Bušahr nalazi se na jugu zemlje, s dugom obalom na obali Perzijskog zaljeva. Njen centar je Bušahr, provincijski glavni grad. 

Provincija Bušahr okružena je provincijama Huzestan (Xūzestān), Kohgiluje (Kohgīlūye) Bujer Ahmad (Būyer Ahmad), Fars (Fārs) i Hormozgan (Hormozgān). 

Najznačajnija turisatička odredišta ove provincije su: Bušahr, Borazdžan (Borāzğān), Dašti (Daštī), Dajer (Dāyer), Dejlam (Deylam), Ganav (Ganāw), Džam (Ğam), Kangan (Kangān) i Ahram (Ahram) i Tangestan (Tangestān).

 

Provincija Čaharmahal i Bahtijari (Ostān-e Ċahārmahal wa Baxtiyārī)

Smještena je na jugozapadnom dijelu zemlje. Omeđena je iranskim provincijama Isfahan (Esfahān), Huzestan i Kohgiluje i Bujer Ahmad. Glavni administrativni grad pokrajine je Šahrekord (Šahr-e Kord).

Značajni gradovi: Ardal (Ardal), Borudžen (Borūğen), Farsan (Fārsān), Čelgerd (Ċelgerd), Lordegan (Lordegān), Šahrekord i Kijar (Kiyār).

 

Provincija Fars (Ostān-e Fārs)

Riječ je o kulturnoj prijestolnica Irana čije je središte čarobni Širaz (Šīrāz). Nalazi se na jugozapadnom dijelu Irana. Pripadaju joj i gradovi Abade (Ābāde), Arsandžan (Arsanğān), Bavanat (Bawānāt), Darab (Dārāb), Eglid (Eqlīd), Estahban (Estahbān), Farašband (Farrāšband), Fasa (Fasā), Firuzabad (Fīrūzābād), Geraš (Gerāš), Džarom (Ğarom), Kazerun (Kāzerūn), Kondž (Konğ), Horambid (Xorrambīd), Lamrad (Lamrad), Lar (Lār), Mamasani (Mamasanī), Marvdašt (Marwdašt), Mar (Mar), Nejriz (Neyrīz), Sadatšahr (Sādātšahr), Kir i Karzin (Qīr i Kārzīn), Mosiri (Mosīrī), Sarvestan (Sarwastān), Sepidan (Sepīdān), Širaz  i Hadžiabad (Hāğī‘ābād).

Provincija Fars prvobitna je domovina starih Perzijanaca i u njoj se nalazi većina antičkih glavnih gradova Perzije poput Anšana (Anšān), Pasargada (Pāsārgād) i Perzepolisa (Taxt-e Ğamšīd). Prema riječi Fars nazvan je i jezik stare Perzije, odnosno modernog Irana; farsi (fārsī) ili perzijski jezik. Izrazi poput “Perzijsko carstvo” ili “perzijski” su helenizirane izvedenice grčke riječi Persis, čiji je korijen staroperzijska riječ Pārs.

Turističke atrakcije: Naqš-e RostamMost Hadžu (Pol-e Xāğū)

 

Provincija Gilan (Ostān-e Gīlān)

Duž Kaspijskog mora, zapadno od provincije Mazandaran, istočno od provincije Ardabil, a sjeverno od provincija Zandžan i Kazvin nalazi se provincija Gilan. U samom njenom središtu smješten je glavni grad Rašt (Rašt). U svijetu je poznat kao Grad srebrene kiše, a u Iranu kao Grad kiše. Glavna luka provincije je Anzali (Bandar-e Anzalī), prethodno Luka Pahlavi (Bandar-e Pahlawī). Ostali značajniji gradovi u provinciji su: Astara (Āstārā), Astaneje Ašrafijje (Āstāne-ye Ašrafīyye), Fuman (Fūman), Lahidžan (Lāhīğān), Langerud (Langerūd), Masule (Māsūle), Mandžil (Manğīl), Rudbar (Rūdbār), Rudsar (Rūdsar), Taleš (Tāleš).

 

Provincija Golestan (Ostān-e Golestān)

Nalazi se na sjeveroistoku zemlje, južno od Kaspijskog jezera. Glavni grad je Gorgan (Gorgān). Provincija Golestan se odvojila od provincije Mazandaran 1997. Njeni važniji gradovi su: Gorgan, Gonbad Kavus (Gonbad-e Kāwūs), Bandar Torkaman (Bandar-e Torkaman), Bandar Gaz (Bandar-e Gaz), Aliabad-e Katul (Alī’ābād-e Katūl), Kord Kuj (Kord Kūy), Fenderesk (Fenderesk) i Minu Dašt (Mīnū Dašt). Današnji glavni grad Gorgan sve do 1937. se zvao Esteraba ili Astarabad (Astar’ābād).

 

Provincija Hamadan (Ostān-e Hamadān)

Središte ove provincije je istoimeni grad Hamadan. Ostali veći gradovi ove provincije su: Tujserkan (Tuyserkān), Nahavand (Nahāwand), Malajer (Malāyer), Asad Abad (Asad’ābād), Bahar (Bahār), Razan (Razan), Kabudrahang (Kabūdrāhang ).

Provincija Hamadan može se pohvaliti sa nekoliko jedinstvenih turističkih atrakcija među kojima su pećina Ali Sadr, mauzolej Ibn Sine, Visoravan Ekbatana (glavni grad Medejaca), Mauzolej Baba Tahera i brojne druge.

 

Provincija Hormozgan (Ostān-e Hormozgān)

Nalazi se na jugu zemlje, blizu Omana. Glavni grad provincije je Bandar Abbas (Bandar ‘Abbās). Ono što ovu provinciju čini jedinstvenom jesu otoci, njih četrnaest, koji se nalaze u Perzijskom zaljevu i jedanaest gradova: Bandar Abbas, Bandar Lange (Bandar Lange), Hadžiabad (Hāğī’ābad), Minab (Mīnāb), Kešm (Qešm), Jask (Yask), Bastak (Bastak), Bandar Hamir (Bandar Xamīr), Parsian (Pārsi’ān), Rudan (Rūdan), i Abumusa (Abū Mūsā). Provincija također ima 21 distrikt, 69 općina i 2046 sela. Prema podacima dostupnim iz 2007.godine provincija broji 1,5 miliona stanovnika.

Turističke atrakcije Hormozgan provincije: Otok Kiš, Slane pećine, Hram Mitre i dr.

 

Provincija Ilam (Ostān-e Īlām)

Provincija Ilam nalazi se na jugozapadu zemlje, na granici sa Irakom. Njen centar je istoimeni grad Ilam. Pokriva površinu od 19.086 kvadratnih kilometara, a gradovi provincije su Ilam, Mehran (Mehrān), Dehloran (Dehlorān), Dare Šahr (Darre Šahr), Sarable (Sarāble), Ejvan (Eywān), Abdanan (Ābdānān) i Arkvaz (Arkwāz). Stanovnika provincije je oko 540.000 prema popisu iz 2005. godine.

 

Provincija Isfahan (Ostān-e Esfahān)

Ova provincija se nalazi u centralnom dijelu Irana. Glavni grad je grad Isfahan. Provincija Isfahan pokriva površinu od oko 107.027 kvadratnih kilometara. Isfahan je jedinstven grad. To je važno historijsko središte IR Iran. Složenost turističke ponude Isfahan čini izvrsnim odredištem za urbani turizam.

 

Provincija Kermanšah (Ostān-e Kermānšāh)

Provincija Kermanšah nalazi se na zapadu Irana. Kermanšah je glavni grad provincije sa oko 1 879 385 stanovnika, dok ukupan broj stanovnika provincije iznosi oko 3 miliona. Nalazi se u plodnoj riječnoj dolini, na starome karavanskom putu iz Sredozemlja u srednju Aziju. Većinsko stanovništvo su Kurdi. Ovaj grad je jedan od značajnijih industrijskih centara kada je riječ konkretno o tekstilnoj, prehrambenoj (ulje, šećer i dr.), elektrotehničkoj industriji. Nakon iranske revolucije grad je preimenovan u Bahtaran (Bāxtarān), da bi mu nakon iransko-iračkog rata bilo vraćeno ime Kermanšah. U blizini grada nalaze se Bisutun natpisi (Bīsutūn). Grad je sagrađen na obroncima planine Safid. Pored brojnih historijskih zdanja, bazara i muzeja provincija Kerman se može pohvaliti podatkom da je najveći iranski proizvođač ručno rađenih tepiha i veliki izvoznik pistacija.

Na području provincije Kermanšah prostire se pustinja Lut (Dašt-e Lūt) u prevodu “prazna pustinja”. Zauzima površinu od 51800 km² što je čini dvadeset i petom po veličini pustinjom na svijetu. Među brojnim zanimljivostima ove pustinje istićemo podatak da je ona jedno od najsušnijih mjesta na svijetu sa najvišnom ikada izmjerenom temperaturom pijeska na svijetu od čak 70.7°C. U blizini pustinje Lut svojevremeno je iznikao i grad Jazd (Yazd), danas nezaobilazna destinacija turista širom svijeta. Riječ je o jednom od najstarijih gradova na svijetu, a njeguje nekoliko hiljada godina staru zoroastrovsku baštinu, pa se zbog toga vrlo često smatra i sjedištem zoroastrovske kulture. Svakako je za ljubitelje arhitekture vrijedan podatak da je arhitektura građevina ovoga grada još jedan od aspekata koji ga izdvaja i čini jedinstvenim u Iranu i svijetu uopće. Ovaj dio Irana, između ostalog je poznat i po gradnji tzv: kanata, odnosno podzemnih vodotoka koji smanjuju ovisnost o sezonskim kišama i suši.

Turističke atrakcije provincije su svakako i sljedeće destinacije: drevni grad Ravansar (Rawānsār), antički zapisi na planini Bisutun, ostaci drevnog grada Kangavar iz sasanidskog perioda.

 

Provincija Razavi Horasan (Ostān-e Xorāsān-e Razawī)

Razavi Horasan provincija nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Iranu. Mašhad (Mašhad) je njeno središte i glavni grad. Nju karakterišu brojne historijske i prirodne atrakcije, kao što su izvori mineralne vode, malih jezera, rekreacijskih područja, špilje i zaštićena područja, te brojna planinarska područja. Osim ovih, Horasan posjeduje i brojne vjerske objekte i mjesta hodočašća, uključujući svetište imama Reze, džamiju Goharšad (Mesğad-e Goharšād) i mnoge druge mauzoleje koji privlače posjetitelje. Zabilježen je podatak da na ovom području, postoji ukupno 1179 lokacija historijskog i kulturnog značaja. Razavi Horasan jedna je od tri provincije koje su nastale podjelom Horasana 2004. godine.

 

Provincija južni Horasan (Ostān-e Xorāsān-e ğonūbī)

Južni Horasan nalazi se na istoku Irana. Birdžand (Bīrğand) je središte provincije. Ostali veći gradovi su Ferdous (Ferdous) i Kaen (Qāʼen). Južni Horasan je jedna od tri provincije koje su nastale nakon podjele Horasana 2004. Ova provincija ima mnogo historijskih i prirodnih znamenitosti, ali osim njih, Južni Horasan obuhvata različite vjerske objekte i mjesta hodočašća.

 

Provincija Huzestan (Ostān-e Xūzestān)

Kao najstarija iranska provincija, često se naziva i „rodnim mjestom naroda“, jer je to mjesto gdje počinje historija Perzijskog carstva. Nalazi se na jugozapadu zemlje, na granici Iraka, Bušehr provincije i Perzijskog zaljeva. Glavni grad je Ahvaz (Ahwāz) i zauzima površinu od 63.238 km². Provincija Huzestan poznata je po svojoj etničkoj raznolikosti koju čine: Luri, iranski Arapi. Kahkai, plemena Afšar, autohtoni Perzijanci i iranski Armenci.

Od turističkih atrakcije ove provincije ističu se: Čoga Zanbil (Ċoġā zanbīl), šuštarski hidraulični sistem koji datira još od vremena Darija ( V stoljeće prije Krista), most Ali Ibn Mahziar, Arheološki muzej u Abadanu, Muzej primjenjenih umjetnosti, močvara Šadegan (tālāb-e šādegān). 

 

Kohgiluje i Bujer-Ahmad Provincija (Ostān-e Kohgīlūye wa Būyer-Ahmad)

Ova provincija nalazi se na jugozapadu zemlje, a njen glavni grad je Jasudž (Yāsuğ). Provincija zauzima površinu od 15.563 kvadratnih kilometara, a 2006, je brojala 634.000 stanovnika. Provincija je uglavnom planinska, većinskim dijelom dio lanca Zagros planina čiji je najviši vrh Dena visine od 4.409 metara. Stanovništvo provincije govori luri jezikom koji se ubraja u grupu zapadnih iranskih jezika.


Kurdestan Provincija (Ostān-e Kordestān)

Provincija Kurdestana zauzima prostor od 28,817 km² na teritoriji koja obuhvata samo jednu četvrtinu kurdskih naseljenih područja Irana i iranskog Kurdistana. Ona se nalazi na zapadu Irana. Glavni grad provincije Kurdistan je grad Sanandadž (Sanandağ). Pod njim leže ostaci srednjovjekovnog grada Sisara. Stanovnici ove provincije poznati su po vještinama izrade tepiha, drvorezu, izradi pribora za jelo, proizvodnji riže, šečera. Pored Kurda, u ovom dijelu Irana nastanjen je i jedan broj Armena.

Provincija Lorestan (Ostān-e Lorestān)

Riječ je o području koje se nalazi usred Zagros planina i ima historijski značaj za Iran. Glavni grad provincije je Horamabad (Xoram’ābād). Na tim prostorima su bili nastanjeni Medejci u 2 mileniju prije Krista. Prema podacima iz 2006.  na prostoru ove provincije živi 1.716.527 ljudi. Naziv ove provincije u prevodu znači „zemlja Lora“, drevnog naroda koji je stoljećima unazad naselio ovo područje.

 

Provincija Markazi (Ostān-e Markazī) 

Ova provincija nalazi se na zapadu Irana. Njen glavni grad je Arak (Arāk). Broj stanovnika ove provincije procjenjuje se na 1,35 milijuna. Sve do 1980. godine ova provincija bila je sastavni dio Teheran provincije, kada je došlo do odvajanja istih. Glavni grad provincije je prepoznatljiv kao značajno industrijsko mjesto države Iran. Najljepše destinacije ove provincije svakako su Ismaili park (Pārk-e Esmā‘ilī), Park Emir Kebira (Pārk-e Emīr-e Kabīr), Planinski park Kelale (Pārk-e Kelāle) i zoološki vrt također smješten u glavnom gradu provincije. Među muzejima su najznačajniji Muzej četiri godišnja doba (Mūze-ye ċahār fasl), Muzej sultan Abada (Mūze-ye Soltān Ābād), Muzej rukotvorina (Mūze-ye Hasan Pūr), kao i Muzej poznatih grada Araka. Ne treba zanemariti ni most dvije rijeke zvani Poledoab (Pol-e do’āb), kao ni tradicionalni bazar.

 

Provincija Mazanderan (Ostān-e Māzandarān)

Riječ je o provinciji koja se nalazi nedaleko od Kaspijskog mora. Preciznije, smještena je na južnoj obali Kaspijskog mora. Ono što je značajno spomenuti kada je riječ o ovoj iranskoj provincije jeste to da je ona zapravo glavni proizvođač uzgojene ribe. Također je i jedna od najgušće naseljenih provincija u Iranu i ima različite prirodne resurse, pogotovo velike zalihe nafte i prirodnog plina. Mazandaran provincija je također i centar razvoja biotehnologije i građevinarstva IR Iran. Od značajnijih turističkih atrakcija izdvajaju se Safi Abad palata (Kāx-e Sāfī Ābād), kuća savremenog iranskog pjesnika Nime Jušidža (Nīmā Yūšīğ), vodopadi Šahandašt (Ābšār-e Šāhāndašt), toranj Ladžim (Borğ-e Lāğīm), prirodni izvori Badab-e Surt (Bādāb-e sūrt), Nacionalni park Lar (Pārk-e Mallī-ye Lār), pećina Zangijan (Ġār-e Zangiyān), itd.

 

Provincija Kazvin (Ostān-e Qazwīn)
Nalazi se na sjeverozapadu zemlje, a njen glavni grad je upravo Kazvin. Ovaj dio Irana zasebnom provincijom je imenovan 1993. godine odvojivši se od  Teheran  provincije, a obuhvata dvadeset gradova. Ranije je Kazvin bio nadimak za  'grad vodospremnika'. Kazvin  danas  sadrži više od 2000 arhitektonskih i arheoloških nalazišta.

Od ukupno osam gradskih kapija Kazvina iz vremena Kadžara, danas se mogu vidjeti samo dvije. Prva je kapija Teheran kroz koju se prolazi kada se u grad ulazi upravo iz pravca Teherana. Druga je kapija Kušk (Kūšk) koja se nalazi na sjevernom izlazu iz grada. Sve kapije su prvobitno bile prekrivene svjetložutim pločicama. Kapija Kušk izgrađena je daleke 1877. godine, kada je usljed potresa  pretrpjela i značajna oštećenja.

Među značajnijim turističkim destinacijama ove provincije treba izdvojiti: Džamiju Džame Kabir (Masğed-e Ğāme‘ kabīr), Džamija Džame Atik, (Masğed-e Ğāme‘ ‘atīq) , Sultanova džamija (Masğed-e Soltānī), mauzolej zvani Pejgamberije (Baq‘e-ye peyġambarīye), Alamutov dvorac (Kāx-e Alamūt), gradski bazar.

 

Provincija Kom (Ostān-e Qom)

Provincija Kom zauzima površinu od 11.237 km², odnosno obuhvata 0,89% od ukupne površine Irana. Nalazi se na sjeveru zemlje, a njen glavni grad je upravo grad Kom. Kada je riječ o klimi ovog područja, za Kom se može kazati da njegova klima varira između pustinjske i polupustinjske, te se tako sastoji od planinskih područja, obronaka i ravnica. 
Danas se Kom pored Mašhada smatra jednim od glavnih hodočasnih centara u Iranu. Njegovo teološko središte i svetište zvano hazreti Ma'sume, koja je inače bila sestra osmog šiijskog imama Ali Rida’a, istaknuti je centar provincijskog glavnog grada Koma. Izvan grada se nalazi i džamija Džamkaran (Masğed-e ğamkarān), još jedna stanica vjerskog hodočašća. Komska provincija jedinstvena je među iranskim provincijama s obzirom na to da se ne dijeli na okruge već čitavom površinom predstavlja Komski okrug. Tokom stoljeća u ovoj provincije nikle su brojne džamije i medrese. Početkom XX stoljeća u Komu je osnovana škola zvana Fejzija (Madrese-ye Feyziye) u kojoj se izučavala šiijska duhovnost. Njen poznati učenik, a kasnije i profesor bio je Imam Homeini.

 

Provincija Semnan (Ostān-e Semnān)

Zauzima prostor na sjeveru zemlje, a njen centar je grad Semnan (Semnān). Provincija je podijeljena u dva dijela: planinsku regiju i ravnice koje se nlaze u podnožju planina provincije. Ukupna površina provincije iznosi 96.816 kvadratnih kilometara i proteže se uz planinski lanac Alborza, a također graniči i sa pustinjom Kavir (Dašt-e Kawīr) u južnim dijelovima.

Od znamenitosti ove provincije izdvaja se gradska kapija iz vremena Kadžara zvana Darvaze Arg (Darwāze-ye Arg). U centru grada nalazi se i bazar koji potiče uz XV stoljeća. Sada je to etnološki muzej na čijem kraju se nalazi Džumanska džamija (Masğed-e Ğom‘e) koja je osnovana još za vrijeme Umejada. Seldžučka munara, koja je vezana uz džamiju sa zapadne strane, podignuta je između 1030. I 1034. godine. Nedaleko od nje nalazi se i džamija Imama (Masğed-e Emām) koja je izgrađena u XIX stoljeću.


Provincija Sistan i Balučestan (Ostān-e Sīstān wa Balūċestān)

Ova provincija nalazi se u jugoistočnom dijelu zemlje, na granici sa državama Pakistan i Afganistan, a njen glavni grad je Zahedan (Zāhedān). Provincija se nalazi na površini od 181.785 km² na kojem živi 2,4 milijuna ljudi. Provincija se sastoji iz dva dijela, Sistana na sjeveru i Balučestana na jugu. Na ovom području nalazi se tzv. Šahre suhte (Šahr-e sūxte) ili u prevodu izgorjeli grad. 


Teheran Provincija (Ostān-e Tehrān)

Prijestolnica Irana odvojena je od Kaspijskog mora gorjem Alborz, dok se južno od grada pruža slana pustinja Kavir. Teheran je vremenom izrastao u istinski megalopolis, tako da se najjužniji dijelovi grada nalaze na 1000, a najsjeverniji na skoro 1800 metara nadmorske visine. Iako se procjenjuje da u Teheranu živi više od 14 miliona ljudi, grad obiluje zelenim površinama, te zahvaljujući svojevrsnoj kulturi parkova, slovi za najzeleniji veliki grad svijeta.

Teheran ima preko 1500 historijskih lokacija kulturnog značaja registrirane kulturne baštine Organizacije Irana. Najstarija od njih u provinciji Teheran jesu ostaci dva mjesta u Firuzkuh (Fīrūzkūh) okrugu koji datiraju iz IV stoljeća prije Krista. Provincija Teheran je najbogatija provincija u Iranu, jer pridonosi oko 29% BDP-a zemlje. Nadalje, u njemu se nalazi oko 18% stanovništva zemlje. Teheran provincija je najviše industrijalizirana provincija u Iranu; 86,5% cjelokupnog stanovništva živi u urbanim područjima, a 13,5% svog stanovništva živi u ruralnim područjima.

Među značajnijim spomenicima kulture i historije ove provincije treba istači: Azadi toranj (Borğ-e Āzādī), Džamija Šehid Motaharija (Masğed-e Šehīd-e Motahharī), Palata Golestan (Kāx-e Golestān), Bazar i džamija Imama Homeinija (Masğed wa bāzār-e Emām-e Home’inī), Muzej stakla i keramike, Nacionalni muzej dragulja, Nacionalni muzej Irana, Muzej ćilima, Kuća Imama Homeinija, mauzolej Imama Homeinija.

                    

Jazd provincija (Ostān-e Yazd)

Provincija Jazd nalazi se centralnom dijelu Irana, a njeno administrativno središte je grad Jazd. Jazd je svojevremeno posjetio i Marco Polo 1272. godine i opisao ga kao grad dobrog i plemenitog naroda i još u to vrijeme primijetio razvijenu industriju grada. Jazd je po mnogo čemu osoben grad. Prije nego stignete do njega morati ćete se nekoliko sati voziti kroz sušne, ne tako interesantne predjele. Ipak, kada jednom stignete u Jazd i prošetate njegovim uuzanim ulicama čije krajeve spaja mnoštvo  lukova, zasigurno nećete moći prikriti svoje oduševljenje. Kuće nadvisuju tornjevi sa zračnim otvorima postavljenim u pravcu puhanja vjetrova. Na taj način rashlađeni zrak ulazi u unutrašnje prostorije. Bez ovakvog ventilacionog sistema ljeti bi u ovom gradu, zbog vrlo visokih temperatura, život bio gotovo nepodnošljiv.


Zandžan provincija (Ostān-e Zanğān)

Nalazi se na sjeverozapadu Irana, a njen glavni grad je upravo Zandžan. Poljoprivreda je glavna okupacija naroda ove provincije, čiji su usjevi većinom riža, kukuruz, uljarica, voće i krompir. Pokrajina se nalazi 330 km sjeverozapadno od Teherana.

 

Jeste li znali?

"...da je Iran sedmi u svijetu prema broju izdanih knjiga; ispred Japana, Francuske i Italije?"